Vučić je rekao da Hrvatska ima fantstičnu infrastrukturu izgrađenu, kako je rekao, neverovaatnom brzinom 1998. i 1999., ali im se, dodao je, mi približavamo
SRBIJA treba da prevaspitava sebe da čuva reke, planine, da smanji proizvodnju i upotrebu čvrstog goriva i gas dovede do svakog mesta, ali treba pritom da se vodi računa o vitalnim interesima države, poručio je večeras predsednik Aleksandar Včić i istakao da "Zelena agenda" treba da bude agenda razuma, a ne ideologija fatalizma.
MILENA Žikić, majka petogodišnje Mie iz Paraćina, koja se sa devojčicom nalazi u Istanbulu još od polovine marta, kada je Mia na klinici “Ažibadem” hitno operisana zbog ciste na kičmi i početka sepse kao posledice kovida, objavila je na društvenim mrežama da su lekari klinike najavili da će Mia biti ponovo operisana u ponedeljak.
NENAD Nikolić (15) iz sela Mirosaljci kod Lazarevca nesto je u četvrtak oko podneva, kada mu se gubi svaki trag. Sa njim je nestala i petnaestogodišnja Teodora Milenković iz Požarevca. Potraga za njima ušla je u 59. sat.
Kanadska provincija Ontario najavila je nova, široka policijska ovlašćenja za sprovođenje naredbe o produženom boravku kod kuće, u najnovijem pokušaju da se širenje virusa stavi pod kontrolu u toj najmnogoljudnijoj provinciji.
S rekordnim brojem novih slučajeva, među stručnjacima raste zabrinutost da se ionako zategnuti zdravstveni sistem dodatno gura ka granici izdržljivosti, prenosi londonski Gardijan.
“Gubimo bitku protiv novih varijanti virusa. Ali, ako budemo odlučni i nepokolebljivi, možemo to da preokrenemo”, poručio je premijer Ontarija Dag Ford, najavljujući nove mere.
Policija u Ontariju sada će imati ovlašćenja da zaustavi vozače ili pešake i zatraži njihovu adresu i razlog izlaska, a građani bi mogli da budu kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 600 dolara, ako se ne pridžavaju propisa.
Nadležni su najavili da će biti uspostavljeni kontrolni punktovi na granicama sa Manitobom i Kvebekom kako bi se zaustavila neesencijalna putovanja, ali ne i na granici sa SAD.
Mere su i..
Prošle subote smo pisali o tome da su starosne penzije u Australiji iste za sve, bez obzira da li su ljudi u životu radili i koliko, ili nisu nimalo radili.
To je ta socijalna komponenta modernog društva. Oni koji su čitavog život radili možda osećaju zrno nepravde da im je penzija ista kao i onima koji nisu radili. Doduše, oni koji nisu radili su možda imali zdravstvene i druge opravdane razloge da rade manje ili da ne rade nikako tokom radnog veka pa sa toga aspekta njihova penzija nije sporna.
Uzimajući u obzir definiciju pravednog društva, njihova puna penzija je logična i opravdana. S druge strane svi oni koji su mogli, a nisu hteli da rade, i imaju punu penziju, indikacija su elemenata nekorektnosti iz ugla pojedinca.
Sa stajališta društva u celosti, potpuno je isto ko ima penziju – državi je važno da su svi podjednako zadovoljni, da troše novac u lokalu i ne iznose ga u inostranstvo.
Potreba za reformom
Pored ovoga imamo još jednu situaciju koja je česta za naše ljude u Austra..
Kolo srpskih sestara Misionarske parohije “Sabor Srba Svetitelja” na Centralnoj obali proslavilo je u nedelju 11. aprila svoju zaštitnicu, prepodobnu Mariju Egipćanku. Svečanost je svojom posetom uveličao preosvećeni vladika Siluan, episkop Mitropolije australijsko-novozelandske.
Svetu arhijerejsku liturgiju vladika je služio uz sasluženje starešine hrama, paroha prote Dragana Saračevića i protođakona Petra Mrakića. Na liturgiji je odgovarao hor Sabornog hrama Svetog Georgija iz Kabramate, pod upravom Darije Galić.
Preosvećeni vladika Siluan obratio se prisutnima s izuzetnom besedom, tumačenjem pročitanog odeljka iz svetog jevanđelja, na temu koja danas odslikava savremeni sekularizovani svet, a koja mu je najpotrebnija: “Verujem Gospode, pomozi mome neverju”.
Domaćica ovogodišnje slave bila je protinica Mila Saračević sa porodicom, a kolač za narednu godinu preuzela je predsednica Kola sestara Anđela Vajmark sa familijom.
Kuriozitet ovogodišnjeg slavlja predstavlja detalj da se i za..
Episkop australijsko-novozelandski, Njegovo Preosveštenstvo gospodin Siluan, doputovao je u arhipastirsku posetu parohijama Srpske pravoslavne crkve u Kvinslendu. Vladika je juče, na Drugo bdenije, služio u Crkvi svetog Nikole u predgrađu Vajkol na jugozapadu Brizbejna.
Već danas, u subotu 17. aprila, posetiće Gold koust, gde će u hramu Uspenja presvete Bogorodice služiti svetu liturgiju. Posetu crkvama i vernom narodu Kvinslenda završiće u nedelju, kada će načalstvovati svetom arhiherejskom liturgijom u rkvi svetog Nikole u naselju Vulungaba, nedaleko od centra Brizbejna.
Ovo je prva kanonska poseta vladike Siluana Kvinslenda posle duže vremena, pošto su pandemijske restriktivne mere i učestalo zatvaranje unutrašnjih granica u proteklih godinu dana onemogućili normalna putovanja kroz Australiju. Prethodno, episkop Siluan je u dva navrata posećivao Kvinslend, zatim je boravio u Južnoj Australiji, a nedavno je bio i u arhipastrirskoj poseti parohijama u Zapadnoj Australiji.
Чланак Pos..
Posle dva slučaja zgrušavanja krvi kod ljudi koji su primili AstraZeneka vakcinu (oboje u četrdesetim godinama) u Australiji je zabeležena i prva smrt koja se dovodi u vezu s ovim cepivom. Žena stara 48 godina, koja je bolovala od dijabetesa, preminula je od tromboze koja je nastala nedugo posle primanja doze vakcine.
Tragični slučaj se dogodio u NSW, a preliminarni nalazi nisu dali odgovor da li postoji konkretna veza između stvaranja trombova i vakcine koju je preminula primila nekoliko dana ranije. Očekuje se da će dalja testiranja i analize pokazati da li postoji i, ukoliko postoji, kakva je povezanost fatalnog ishoda s primljenom dozom.
Za sada zdravstvene vlasti Australije nisu objavile koju od dve dostupne vakcine je primila ova žena.
Uprava za terapeutska sredstva (TGA) potvrdila je u četvrtak da njeni stručnjaci istražuju slučaj, ali su naglasili da trenutno ne postoji dokaz koji bi ga povezao s vakcinom.
“Još nije utvrđeno da li postoji veza između vakcine i ove tragične sm..
NAJSTARIJI deo bibliotečke građe, koju čini 720 knjiga i rukopisa, koju je Vlada Srbije proglasila za kulturno dobro od izuzetnog značaja, predstavlja i rukopis šest listova Mineja za decembar iz Hilandara ili Kareje iz treće decenije 14. veka.
NA Preobraženje daleke 1934. godine na Ubu rođen je Voja Marjanović, jedan od naših najvećih proučavalaca i književnih kritičara u oblasti literature za decu i mlade.
ANA Običan, udata Vukotić, ili jednostavno Tetka Ana, bila je profesor engleskog jezika, dama koja je snagom uma, nadživela oba svoja deteta i poslednje godine provodila u malom, privatnom domu za stare, otišla je sa ovog sveta, tražeći neki zanimljiviji, koji bi više bio po njenoj meri, dovoljno lep, lucidan, bajkovit, radostan, napominje Olivera Skoko, pisac i kustos Muzeja u Zrenjaninu.
Куће у Караџићевој су грађене у стилу народног градитељства карактеристичног за другу и трећу четвртину 19. века, а има и оних из прве половине 20 столећа. Како се дошло до имена Грчки шор? Каже прича да су у обликовању и стварању ове улице учествовали трговци и мајстори грчког и цинцарског порекла из северних делова Грчке…
Ако желимо да пронађемо светску путницу међу списатељицама, довољно је да се сетимо краљице крими романа, Агате Кристи, која је измислила два незаборавна детектива – ексцентричног, уштогљеног и надасве интелигентног Белгијанца Херкула Поароа и госпођицу Џејн Марпл, времешну и радозналу енглеску уседелицу. Обоје су бриљантно решавали све детективске заврзламе. Њене књиге су најпревођенијe на свету,…
Филмски плакати настали 40-их, 50-их и 60-их година прошлог века изложени су у Филмској галерији Дворане Културног центра у Београду. Назив поставке је „Трагови једног времена – Филмски плакат 1945-1970” и представљени су плакати из фундуса и архиве Филмског центра Србије. За изложбу је одабрано 50 плаката филмова који су настали, и представљају значајна дела…